Veliki četvrtak

Misa Večere Gospodnje u Danilu u 20,00 sati


Ulazna pjesma danas kaže: Mi treba da se hvalimo križem Gospodina našega Isusa Krista, u kojemu je spas, život i uskrsnuće naše, po kojemu mi smo spašeni i oslobođeni! Otajstvo Gospodnje večere, otajstvo je njegove smrti i uskrsnuća. Tim otajstvom svi smo mi spašeni i oslobođeni. Ovdje na zemlji nikada nećemo razumjeti visinu i dubinu ove tajne naše vjere. Možemo se samo duboko Gospodinu pokloniti.

  • Gospodine, Otajstvom pashalnog janjeta ti si izbavio svoj narod iz egipatskog ropstva. Gospodine, smiluj se!

  • Kriste, Ti si onaj pravi Jaganjac koji oduzima grijehe svijeta. Kriste, smiluj se!

  • Gospodine, po svetoj euharistiji ti i nas činiš dionicima svoga spasenja. Gospodine, smiluj se!

  • Večeras slavimo Kristovu Posljednju večeru. Te je večeri Isus slavio židovski blagdan koji se zvao Pasha. Riječ pasha označavala je i janje koje se te večeri žrtvovalo i priređivalo za večeru. Židovi su tom prigodom slavili središnji događaj njihova spasenja: Bog ih je silnim čudesima izveo iz Egipta, iako ih egipatski vladar nije htio dragovoljno pustiti. Te su kritične večeri – čuli smo (Iv 13, 1-15) – Židovi po Božjoj zapovijedi zaklali janje, njegovom krvlju poškropili oba dovratnika i nadvratnik svoje kuće. Te je noći anđeo zatornik pobio sve egipatske prvorođence, a židovske je, gdje je god na ulazu u kuću vidio krv, poštedio. Umjesto židovskih prvorođenaca, život su izgubili jaganjci.


Ovo je tijelo moje – za vas


I sada, na posljednjoj večeri Isus učenicima pokazuje da je žrtvovanje onog pashalnog janjeta tek slika one stvarnosti što se među njima zbiva. Isus je onaj pravi Božji Jaganjac, kojega tek nagovještavaju pashalni jaganjci koji su stoljećima bili žrtvovani. Pavao nam danas u drugom čitanju to naviješta (1Kor 11, 23-26): Gospodin Isus one noći kad bijaše predan uze kruh, zahvalivši razlomi i reče: “Ovo je tijelo moje – za vas”. Pashalni su jaganjci one noći u Egiptu svojom krvlju spasili izraelske prvorođence. Večeras, u predvečerje svoje muke Isus predaje svoje tijelo ne samo za židovske prvorođence, nego za sve nas. Predaje sebe, da bismo svi mi živjeli. Preuzima na se krivicu naših grijeha. Uzima od nas našu ranjenu, grešnu ljudsku narav, da bi nas zaodjenuo svojim božanskim sinovstvom, da bismo mi postali prava djeca Božja. To je ona čudesna razmjena koja je započela utjelovljenjem i rođenjem Sina Božjega među nama. To je ona tajna ovih svetih dana. Bog je one noći u Egiptu poštedio izraelske prvorođence, a svoga Sina nije poštedio, nego ga za sve nas predao. Zato se u vazmenom hvalospjevu s ushićenjem kliče: O neizrecive li ljubavi Božje: da roba otkupiš, Sina si predao!


Ovo činite meni na spomen


Posebna je ova večer. Duboko smo Bogu zahvalni, da možemo sudjelovati u ovom bogoslužju, koje je temelj svih naših nedjeljnih i blagdanskih okupljanja. Danas je ustanovljena euharistija. I po tome slavlju kroz vjekove – i danas među nama! – ostvaruje se i uprisutnjuje Kristovo spasenje. Krist je živ među nama, on se predaje za nas i čini nas dionicima svoje nebeske proslave. Među nama se u svakom misnom slavlju, posebno večeras, jer je na današnji dan euharistija ustanovljena, uprisutnjuje i ostvaruje Kristova smrt i uskrsnuće po kojima smo spašeni. Upravo zato nam večeras Isus – kao svoju najveću želju i ostavštinu – predaje ovo otajstvo riječima: Ovo činite kad god pijete, meni na spomen. I odmah nam Pavao objašnjava zašto to trebamo činiti:Doista, kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu, smrt Gospodnju navješćujete dok on ne dođe. Tako se, braćo i sestre, među nama otajstveno događa i ostvaruje spasenja koje je Isus ostvario jednom zauvijek svojom smrću i uskrsnućem. Hvala Bogu da shvaćamo važnost euharistije. Hvala Bogu da smo ovdje i da redovito nedjeljom – na spomen njegove pobjede nad grijehom i smrću – slavimo ovu istu euharistiju po kojoj je među nama živ i djelatan Isus i njegovo spasenje.


I pranje nogu – u služenju


Dan prije nego će podnijeti muku, duboko potresen, svjestan da mu je to posljednja večera s njegovim učenicima, što Isus još čini? Zorno im pokazuje kakvi trebaju biti njegovi učenici. Skida se sebe gornju haljinu, opasuje se ubrusom i počinje učenicima prati noge. U Isusovo vrijeme bila je to dužnost najnižih u obitelji, slugu i robova. Pokazuje im kako je važno ljubav pokazivati djelom. I kad im je oprao noge – za slučaj da to netko ipak nije ispravno shvatio – tumači im što je učinio: Razumijete li što sam vam učinio? Vi me zovete Učiteljem i Gospodinom. Pravo velite jer to i jesam! Ako dakle ja – Gospodin i Učitelj – vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge. Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih. 

Trebaju li nam daljnja tumačenja? Isus svoju ljubav prema nama pokazuje tako da se postavlja kao sluga. Štoviše, on svoj život daje za nas. To je jedini ispravan put i za nas, njegove učenike. Kada je Isus visio na križu, rugali su mu se njegovi neprijatelji, jer su bili uvjereni da je križ bio znakom Kristova neuspjeha i Kristove slabosti. A nije bilo tako. Kristova ljubav kojom je sama sebe predao za nas, najveća je Božja snaga i mudrost. Ta, Bog je ljubav! Tako i mi, kada ljubimo bezuvjetno, kada služimo i pomažemo besplatno, kada činimo dobro radi samoga dobra, možemo izgledati ludi i drugima, pa možda ponekad i samima sebi. Ali, ono što je u očima ljudskim ludo, mudrost je Božja i snaga je Božja. Zato, nasljedujmo Isusa u jednostavnosti, u služenju u predanju. Tako ćemo biti slični njemu ne samo u njegovoj muci i poniženju, nego i u njegovoj proslavi. Jer, neizmjerna je snaga ljubavi, Božje ljubavi. Ona sve preobražava i sve će nadživjeti. To je otajstvo ove večerašnje euharistije, to je otajstvo i duboki smisao svake svete mise koju zajedno slavimo.

Zvonko Pažin

PUT KRIŽA

U KORIZMI

Nedjeljom: prije svake sv. Mise

Petkom: U Kraljicama uz brdo ispod crkve u 18,00 sati

 

10. 03. 2019.

1. KORIZMENA NEDJELJA

Sveta Misa:  Danilo u 10,00 sati

                        D. Kraljicama u 11,15

(PEPELJAVANJE)

 

17. 03. 2019.

2. KORIZMENA NEDJELJA

Svete Mise:  U Danilu u 10,00 sati

                        U D. Birnju u 11,15 sati

 

19. 03. 2019.

SVETI JOSIP

Svete Mise:  U D. KRALJICAMA u 11,00 sati

 

24. 03. 2019.

3. KORIZMENA NEDJELJA

Svete Mise:  U Danilu u 10,00 sati

                        U Slivnu u 11,15 sati

 

31. 03. 2019.

4. KORIZMENA NEDJELJA

Svete Mise:  U Danilu u 10,00 sat

                      

07. 04. 2019.

5. KORIZMENA NEDJELJA

Sveta Misa:  Danilo u 10,00 sati

 
 

12. 04. 2019.

USKRSNA ISPOVIJED

i PUT KRIŽA  D. KRALJICAMA u 16,30 sati

 

14. 04. 2019.

CVJETNICA

NEDJELJA MUKE GOSPODNJE

Svete Mise:  U Danilu u 10,00 sati

                        U Kraljicama u 11,15 sati

                       U D. Birnju u 12,30 sati

 

21. 04. 2019.

USKRS

Svete Mise:  U Danilu u 10,00 sati

                        U Birnjuu 11,15 sati

                        U D. Kraljicama u 12,30

22. 04. 2019.

USKRSNI PONEDJELJAKA

Svete Misa:  U Slivnu u 11,00 sati

NA BRDU TABOR

 

 

Ove nedjelje spominjemo se Kristova penjanja na brdo Tabor. Ja sam ga posjetio noću pa nisam doživio svjetlost sličnu onoj koju su vidjeli apostoli. Ali i u noći Tabor odiše veličanstvom. Uspinjete se na brdo kao da se penjete na vrh Alpa, stoljetna stabla njegovana plejadama redovnika i duhovnih velikana koji su se penjali na ovo brdo tražeći Božju blizinu. Na Taboru se mogu vidjeti ostaci starih crkava, bazilika, samostana... Sadašnja crkva, koju održavaju franjevci, nalazi se na kraju tog hodočašća između drvoreda i govorljivih zidina.

Tu negdje se dogodilo ono što mi zovemo preobraženjem. Tijekom liturgijske godine slavimo i blagdan Preobraženja Gospodinova. I iznova gledamo crtani film o nekakvim svijetlim oblacimo, osvijetljenim licima, zbunjenim ljudima, oduševljenim apostolima... I najmisaoniji među nama neće to spajati s nekakvom životnom realnošću. Vrijedni egzegete spojili su mozaik Kristova prikazanja kao manifestaciju njegova života: muka i smrt koja prati Kristov (i ljudski) život, zatim proslava koja slijedi nakon uskrsnuća... I to je to! Trebali bismo biti zagledani u tu proslavu, blaženi izgled, blaženo gledanje... A što ako ovo nije bila poučna demonstracija budućnosti koja slijedi u Kraljevstvu nebeskom, nego Kristova (i čovjekova!) svakodnevnica odnosa s Bogom? Mi preobraženje držimo nekakvom vrstm privida. A što ako je to stvarnost!? Mi Boga držimo vječnim, nadnaravnim, u mudrosti i ljubavi neusporedivim s nama ljudima. Neusporedivim! Držimo se ove činjenice. Kako onda Boga možemo “izmjeriti”? Ljudskim jezikom govoreći i svjetovnim mjerilima mjereći, nikako! Bog niti se služi našim mjerilima niti jezicima. Bog nas osjeća. (I ovo je ljudska govorna tvorevina pa u potpunosti neće zamijeniti ni opisati odnos Boga prema čovjeku.) To ne može razumjeti nitko tko nema iskustvo nadnaravnoga. A to nije meditativno niti asketsko iskustvo. To je iskustvo odnosa. Doživjeti iskustvo nadnaravnoga jest kao pogledati kroz ključanicu i vidjeti nešto što nikome ne možete ispričati, u što nikoga ne možete uvjeriti. To iskustvo su imali pravi! sveci. I zato su sebe i materiju koja ih je okruživala u obliku njihova tijela i stvorenog svijeta ispravno vrednovali. Najveći umovi među ljudima koji empirijski spoznaju stvoreni svijet zadivljeni su Stvoriteljem i stvoreni svijet nazivaju čudom. Ako je materijalni svijet veliko čudo, koliko li je čudo taj vječni svijet kojeg nam je predokus pokazao Krist i u ovom događaju preobraženja.

 markanov unuk

 

Korizma - vrijeme priprave za Uskrs


Ime

Ima dosta svjedočanstava da je već u 4. stoljeću bilo poznato četrdeset dnevno pripravljanje za Uskrs. Današnji nazivi korizma dolaze iz latinskog naziva Quadragesima = vrijeme četrdeset dana, (odatle i hrvatski korizma) ili od grčkog tessarakoste. Tako je prema latinskom nastalo talijansko ime quaresima ili francusko carem. U nekim germanskim jezicima kao nizozemski se zove vastentijd a dolazi od vrijeme posta. Time je naglašen samo jedan temeljni dio. Engleski naziv lent upućuje na godišnje doba (lengthen - kad dan postaje duži) Kod protestanata se naziva vrijeme muke a nekad je to bilo samo ograničeno na tjedan prije Uskrsa. Novi misal donosi uz Korizmu i naslov Uskrsno vrijeme pokore.

Opširnije:Korizma i Uskrs

Brojač posjeta

428316
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Last Week
Ovaj mjesec
Last Month
UKUPNO
10
376
2372
423761
6344
8094
428316

Vaša IP adresa je: 3.84.182.112
Server Time: 2019-04-20 00:43:52